Brodsko-posavska županija obuhvaća uzak ravničarski prostor koji oko 120 kilometara prati lijevu obalu rijeke Save, dosežući na sjeveru obližnje obronke Požeške i Dilj gore. Županija je prekrivena oranicama i šumskim lugovima stoljetnoga hrasta. Na sjeveru je županije brodsko vinogorje. Središte je Slavonski Brod, industrijski grad i luka na Savi, koji je dobio ime po mjestu prelaska rijeke. U rimsko doba ovdje je, na raskrižju putova koji su prolazili dolinom Save od Rima na istok, sagrađeno naselje Marsonia. Rimski su tragovi sačuvani do danas, a padom Rimskog Carstva, u velikoj seobi naroda, Hrvati se na to područje u 7. st. trajno naseljavaju. Slavonski Brod prvi put spominje se 1244. godine u povelji ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IV. kao Vila Brod. Srednjovjekovna Slavonija 1536. godine postala je sastavni dio turskog carstva i u njegovu je sastavu ostala gotovo 150 godina. Nakon prestanka turske prevlasti u Brodu se 1715. gradi velika pogranična tvrđava, danas spomenik kulture nulte kategorije.

Tu je podignut i franjevački samostan s najreprezentativnijim klaustrom u sjevernoj Hrvatskoj. Brodski franjevci otvorili su 1709. prvu školu u gradu, a 1720. i Filozofski fakultet. U doba Vojne krajine Brod postaje središtem krajiške kapetanije, a zatim i slobodna vojna općina. Radi zaštite i sprečavanja osipanja kućnih zadruga u selima i poticanja poljoprivrede uveden je Krajiški osnovni zakon, no gospodarstvo je procvalo tek u doba apsolutizma, kad se 1871. Vojna krajina izjednačuje s maticom zamljom, a Brod postaje gradom. Prometnu ulogu dobiva izgradnjom željezničke pruge Brod-Dalj (1878) i željezničkog mosta preko Save (1880). Razvija se drvna i mlinarska industrija te kultura i prosvjeta.

Važna je i Nova Gradiška na čijem je trgu sagrađena barokna crkva sv. Terezije, zgrada starog suda i prva poštanska postaja na Balkanu. Status grada dobiva 1930. godine.

Hrvatsku znanost i kulturu obogatili su mnogi Slavonci, među njima Luka Ilić Oriovčanin, Mato Topalović, Ivan Filipović, Matija Mesić, Vjekoslav Klaić, Hugo Badalić, Vladimir Becić, znamenita brodska obitelj Brlić i mnogi drugi.

Brodsko-posavskom županijom prolazi važni međukontinentalni smjer zapad-istok koji povezuje zapadnu Europu s Bliskim istokom (željezničke, cestovne, riječne, telekomunikacijske, naftovodne veze) i međuregionalni smjer koji spaja istočnu Europu s Jadranom.

POVRŠINA: 2 027 km2
BROJ STANOVNIKA: 174 998
GRADOVI: Slavonski Brod i Nova Gradiška