Slavonski Brod je središte Brodsko-posavske županije. Nalazi se u istočnom dijelu Hrvatske koji se naziva Slavonija. Povoljan geografski položaj, ugodna kontinentalna klima, plodno tlo i blizina rijeke uvjetovali su naseljenost ovog kraja još u prapovijesno vrijeme. Arheološki nalazi neolitika, bakrenog, brončanog, željeznog doba, oruđe, oružje, keramika, nakit, ostaci naseobina - upozoravaju na trajnu prisutnost čovjeka i kontinuitet naseljavanja. U okolici grada pronađen je dio nekropole s paljevinskim grobovima iz srednjeg ili kasnog brončanog doba te dio velikog niza naselja koja se protežu od Slobodnice na zapadu preko sjevernog dijela Slavonskog Broda do Donje Vrbe na istoku. Riječ "Brod" prvotno je značila mjesto, gdje se voda dade pregaziti, a onda i sredstvo, kojim se voda može prelaziti. Iz prvoga značenja razvilo se ime za naselja koja su se razvila uz takva mjesta.

Na prijelazu stare u novu eru utjecaj Rima širi se i na panonski prostor nastanjen ilirskim plemenima. Na mjestu današnjeg Slavonskog Broda gradi se rimska Marsonia čiji su tragovi sačuvani do danas - zidovi građevinskih objekata, keramika Terra sigilata, statua Hippocratesa, rimska paradna potkoljenica te 1998. pronađena rimska vojnička diploma (Honestas Misionem) vojnika Likaja iz 79. n. e. Padom Rimskog Carstva 473. godine u krajeve oko rijeke Save, pa tako i u Brodu oko nekadašnjeg rimskog naselja, pokrenuti u velikoj seobi naroda, naseljavaju se Goti, Langobardi, potom Avari i Slaveni. Slavensko pleme Hrvati iz zakarpatske prapostojbine trajno se naseljavaju na novi južnoeuropski, balkanski povijesni prostor. Položaj Hrvata na prostoru interesnih dodira Franaka, Bizanta i papinskog Rima te susret dvaju europskih dominija, grčkog i latinskog, odredio je političku povijest Hrvata u vremenu narodnih vladara i djelovao na proces krišćanizacije i njihovoga pridruživanja srednjoeuropskoj kršćanskoj civilizaciji. Ime hrvatskog grada Broda na rijeci Savi prvi put se spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1244. godine kao Villa Broid - utvrđeno naselje u posjedu plemića Berislavića Grabarskih. Kasnije dobiva naziv Brod na Savi te konačno Slavonski Brod. Srednjovjekovna Slavonija 1536. godine postala je dio Turskog Carstva i u njegovu sastavu ostala gotovo 150 godina. Zbog važnosti strateškog položaja Broda Turci izgrađuju utvrđeno naselje koje je imalo obrambenu funkciju i ujedno je bilo sjedište kadiluka. Turska dominacija prestala je 1691. godine, kada austrijska vojska osvaja Slavoniju, pa tako i Brod. Austrijsko-turska državna granica spustila se na rijeku Savu. S obzirom na obrambeni karakter brodskog Posavlja i pogodnost prijelaza rijeke, u Brodu se gradi pogranična tvrđava impozantnih razmjera. Kako su za najbrojnije stanovništvo, katolike, od najranijih vremena duhovnu službu na ovim prostorima obavljali Franjevci, istodobno s tvrđavom gradi se i novi franjevački samostan s crkvom.

Ime hrvatskog grada Broda na rijeci Savi prvi put se spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1244. godine kao Villa Broid - utvrđeno naselje u posjedu plemića Berislavića Grabarskih. Kasnije dobiva naziv Brod na Savi te konačno Slavonski Brod. Srednjovjekovna Slavonija 1536. godine postala je dio Turskog Carstva i u njegovu sastavu ostala gotovo 150 godina. Zbog važnosti strateškog položaja Broda Turci izgrađuju utvrđeno naselje koje je imalo obrambenu funkciju i ujedno je bilo sjedište kadiluka. Turska dominacija prestala je 1691. godine, kada austrijska vojska osvaja Slavoniju, pa tako i Brod. Austrijsko-turska državna granica spustila se na rijeku Savu. S obzirom na obrambeni karakter brodskog Posavlja i pogodnost prijelaza rijeke, u Brodu se gradi pogranična tvrđava impozantnih razmjera. Kako su za najbrojnije stanovništvo, katolike, od najranijih vremena duhovnu službu na ovim prostorima obavljali Franjevci, istodobno s tvrđavom gradi se i novi franjevački samostan s crkvom.Ponajprije vojnička zemlja, vojna granica ipak nije mogla živjeti bez najnužnijih obrtnika i zanatlija, intelektualaca i umjetnika. Radi unapređenja privrede i kulture na granici se osnivaju slobodni vojni komuniteti, oslobođeni vojne službe i radne obveze. Brod je taj status imao u razdoblju od 1747. do 1787. i od 1820. do 1871. godine. Potrebe vojne uprave tražile su da se određena briga posveti i školstvu. U gradu se 1709. godine otvara škola, a prvi učitelji bili su franjevci koji 1720. godine otvaraju i filozofski fakultet. Od 1776. godine otvorena je trivijalna škola obavezna za djecu do 13 godina. Sve do polovice 19. stoljeća Brod je bio naselje malih prizemnih kuća, drvene krajiške arhitekture, vojno i zanatlijsko-poljoprivredno mjesto s građanskom klasom u stvaranju. Posljednja tri desetljeća 19. stoljeća grad je znatno izmijenio svoj izgled. Izgradnjom mosta preko Save i željezničkih pruga Brod dobiva važnu prometnu ulogu. Strani kapital ulaže se u razvoj industrije, osnivaju se štedionice, grade se palače europskog standarda.

Početkom 20. stoljeća Brod prerasta u industrijsko-prometno središte i razvija se u zaokruženu i definiranu urbanu sredinu. Nakon Prvoga svjetskog rata, Brod 20-ih godina ovog stoljeća doživljava nagli gospodarski razvitak pa se to vrijeme naziva i "zlatno doba Broda". Za vrijeme Drugoga svjetskog rata grad je teško stradao. Nakon dugih desetljeća življenja u bratstvu i jedinstvu te strahovitih razaranja koja je pretrpio od srpske vojske iz susjedne Bosne i JNA u Domovinskom ratu Brod se postupno oporavlja i obnavlja s velikim htijenjem da se prometno, gospodarski i kulturno čvrsto poveže s ostalim dijelovima Hrvatske i svijeta.